< | travanj, 2010 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
08.04.2010., četvrtak
|
Uspješan ekonomski model generira dovoljno posla za sve koji žele i mogu raditi. I to stvarnog posla, potrebnog, koji nekome treba. Ne izmišljenog posla kako se to radilo u vrijeme socijalizma, jer izmišljena zanimanja su dvosjekli mač, uvode razdor među ljude. Čovjek koji nema posla kao da nikome nije potreban. On je lutalica, ponekad depresivan, osjeća se viškom. Kada se djeca potiču na silno školovanje i doškolovavanje tijekom kojih se toliko uzaludnih teorija nauči, a na kraju se pokaže da u toj struci uopće nema posla (ili je prebrojna konkurencija) onda je jasno da se duhovno izgube, te ih njihova diploma još k tome može potaknut da odbiju i onaj posao koji im se evenutalno ponudi ali su sada "prekvalificirani" za njega. Nezaposlenost je najgora za društvo. Idealno, uspješan ekonomski model postiže punu zaposlenost stanovništva. No jeli takav ideal moguće postići u moderno doba? Prepreka tom idealu su redom: (a)napredne tehnologije zbog kojih strojevi i kompjuteri oduzimaju radna mjesta. (b)kontinuirano starenje stanovništva pa graditeljtsvo - grana u kojoj se još uvijek mnogo toga radi ručno - postaje sve manje potrebna (današnje mlađe generacije nasljeđuju kuće i stanove svojih djedova umjesto da ih grade) (c)globalizacija, ona premješta i koncentrira ono malo traženih radnih mjesta samo u određene države (npr. Kinu) Od ove tri prepreke, jedina na koju država može direktno utjecati je (c) globalizacija. Globalizacija se može obuzdati. Jest teško je, još je teže ako je država relativno malena kao Hrvatska. Ali to je jedina šansa. Prepreka (b), starenje stanovništva, je stvar lošeg odgoja nacije, a nacija se može preodgojit jedino ako se država kroz svoju "svjetonazorsku strategiju" odupre globalno nametnutim trendovima (koji su očito loši po tom pitanju). Za bilo kakav pomak u prepreci (b) potrebno je dakle prvo napraviti barem odgojno-kulturološki odmak od globalizacijski nametnute kulture i odgoja. U slučaju da se neka država odluči za odupiranje globalizaciji, i ne prihvati globalne tehnološke trendove nego razvija svoje vlastite tehnologije tada je moguće značajno umanjiti i utjecaj prepreke (a). Iz ovog kratkog(da ne ulazim u detalje) opisa vidljiv je negativni utjecaj globalizacije na tržište rada! Aktualna kriza, za koju sam još prije godinu i pol dana pisao da bi mogla biti trajna, tada su se još uvijek pa i najpoznatiji ekonomisti nadali da kriza samo eto što nije prošla, no vidimo sada da ona traje i traje, a i tada sam za trajnost krize okrivio globalizaciju, dokazuje da u današnjem ekonomskom modelu nešto fundamentalno ne štima i sve više je to jasno svima koji razmišljaju. No nažalost malo ljudi u svijetu razmišlja, pa se daljnja globalizacija čini se neumoljivo nastavlja. Da se vratimo ekonomskom modelu. Da bi se pružila šansa za zaposlenje što širem sloju ljudi, potrebno je napraviti dakle takav ekonomski model koji bi izolirao ljude od općeprihvaćenog globalističkog ekonomskog modela! Postavlja se pitanje jeli moguće napraviti alternativni ekonomski model s obzirom na nametnute trendove? ako je moguće, dali je alternativni model moguće provesti na razini cijele države ili bi taj alternativni ekonomski model mogao funkcionirati usporedno sa globalističkim ekonomskim modelom u istoj državi, rame uz rame, tako da pojedinac može slobodno priječ iz jednog modela u drugi kako mu bolje odgovora? Bez obzira dali bi alternativni model važio na razini države ili samo kao podmodel, u njemu bi neka roba koja se u globalističkom modelu podrazumjeva da je jeftina (npr. mobiteli) bila bi u alternativnom modelu skuplja, ali zato bi hrana trebala biti jeftinija i dostupna svakome tko želi raditi, te najvažnije, bilo bi dovoljno jednostavnog zdravo-seljačkog posla za sve koji mogu i žele raditi. A čini mi se da je za zdravog čovjeka najvažnije da ima posla i to bi trebala biti ključna prednost alternativnog modela. Prilično sam siguran da bi takav model morao funkcionirati usporedno sa globalističkim modelom, jer malo tko bi se dobrovoljno odrekao blagodati globalističkog modela ako ima koristi od njega. Jeli moguće uvesti alternativni ekonomski model?, da se nametne cijeloj državi? ili kao podmodel unutar države dan na potpuno slobodan izbor za ulazak i izlazak u njega onima koji bi u tom modelu htjeli biti zaposleni po alternativnim gospodarskim pravilima? |